arthur c. clarke

Tuzna vest za sve ljubitelje SF, knjizevnosti i filma:
Umro je Artur Klark. Imao je 90 godina.

Ser Artur Čarls Klark (eng. Sir Arthur Charles Clarke) (16. decembar 1917 - 18. mart 2008) je britanski pisac i pronalazač. Uz Isaka Asimova smatra se najpoznatijim piscem naučne fantastike ali za razliku od njega Klark se čvrsto drži nauke i njenih realnih dometa i hipoteza. Glavne teme njegovih romana i priča su istraživanje kosmosa, mora i vremena, mesto čoveka u vasioni i posledice ljudskih kontakata sa vanzemaljskim inteligencijama.
Rođen je u Majnhedu u Somersetu u Engleskoj. Posle srednje škole, pošto nije imao para da plati univerzitetsko obrazovanje, zaposlio se kao revizor u jednom ministarstvu. Tokom Drugog svetskog rata služio je u RAF-u kao specijalista za radare i učestvovao je u izgradnji prvih sistema za rano uzbunjivanje i automatsko navođenje pilota sa zemlje. Njegova jedina ne-naučno-fantastična knjiga Glide Path bazirana je na tom radu. Posle rata završio je Kraljevski Koledž u Londonu i magistrirao matematiku i fiziku 1948.
Oženio se amerikankom Merilin Mejfild (Marilyn Mayfield) u junu 1953. ali su se već u decembru iste godine razveli. Kako je sam kasnije rekao "To je bio ključni dokaz da ja nisam za brak. Ali mislim da svaki čovek to mora da proba barem jednom u životu".
Njegov najveći doprinos nauci je ideja da bi geostacionarni sateliti mogli da se koriste kao komunikacioni releji. U njegovu čast, Međunarodna astronomska unija nazvala je geostacionarnu orbitu (42.000 km) Klarkovom orbitom.
Godine 1951. napisao je kratku priču Stražar (eng. The Sentinel) koju je poslao na jedno BiBiSi-jevo takmičenje. Priča je odbijena na tom takmičenju i komisija ju je ocenila veoma lošom. Međutim, 1964. će ta priča postati glavna inspiracija za njegovo verovatno najpoznatije delo i film koje je napisao zajedno sa Stenlijem Kjubrikom - 2001: Odiseja u svemiru (premijerno prikazan 1968). Iako se na koricama knjige ne nalazi Kjubrikovo ime a na špici filma pod reditelj ne stoji i Klarkovo, sam Klark je često govorio da bi na knjizi moralo da stoji: "Napisali Artur Klark i Stenli Kjubrik" a na filmu "Režirali Stenli Kjubrik i Artur Klark".
Od 1956. godine živi u Kolombu u Šri Lanki. 1988. konstantovano je da boluje od post poli sindroma i od tada je vezan za invalidska kolica. Britanska kraljica Elizabeta II ga je 2000. godine proglasila vitezom.
(preuzeto s Wikipedia.org - srpsko izdanje)




R.I.P.
Bio je i ostao najveci.
Bye Arthur pridruzi se svom
Bye Arthur pridruzi se svom Monolitu
Neka mu je vecna slava
Kada jednog dalekog dana neka daleka civilizacija stigne do Zemlje i kada se budemo pitali da li smo vredni da se sa njima poredimo, Klark ce biti jedan od onih dragulja ove civilizacije kojim cemo moci da se pohvalimo!
Artur Klark
Bez njega, Kjubrika i Holivudskog studija gde je snimana "Odiseja" ne bismo imali ovako kapitalne snimke "malog koraka za coveka a velikog za covecanstvo".
">
poslednja kafa artura klarka
(mail forward)
malo staro, ali...