Za razliku od "naše" elite

Pogresno postavljeni znaci navoda: treba da stoji "elite".

Elite do moje kite.

"Pošto elita po svom univerzalnom kodu mora da ima odgovore na sva pitanja – ima li srpska odgovor na ovo."

Hrvatski studiji

Kolegij: Sociologija politike

Zagreb, 20. studenog 2007.

Dr. sc. Anđelko Milardović

Teorije elita

* Klasična teorija elita (postoje temeljne psihološke razlike koje razdvajaju elitu od masa; složenost modernih društvenih organizacija zahtjeva autoritet i vođe)
+ PARETO
# Naglašava psihološka i iracionalna (superiorna) obilježja elita
# Razvio ideju o cirkulaciji elita
+ MOSCA
# Naglašava sociološka, organizacijska i osobna obilježja
# Elite = organizirana manjina vs. mase = neorganizirane
# Vjeruje da su sva društva podijeljena u dvije grupe: oni koji vladaju i oni kojima se vlada

+ MICHELS
# ‘Željezni zakon oligarhije’
# Težnja da svakom društvenom ili političkom organizacijom upravlja nekoliko pojedinaca, koja donose većinu odluka
# Oligarhija proizlazi iz složenosti veličine organizacije

+ WEBER – teorija birokracije

- Birokracija – racionalni oblik organizacije; depersonalizirani profesionalci i stručnjaci

- Moć se koncentrira u rukama birokrata koji imaju kontrolu nad većinom ljudskih, materijalnih i intelektualnih resursa

- Ne vjeruje da je birokracija nezavisna moć po sebi, već instrument moći koji dominira društveno-ekonomskom strukturom modernog društva

Teorije elita

2. Suvremena teorija elita

a) C.W.MILLS

- teorija elita moći

- društvena moć je koncentrirana u tri ključne institucije:

gospodarstvu, državi i vojsci

- elite nisu prirodno superiorne, niti su mase inferiorne – elite vladaju u vlastitom interesu i drže mase u neznanju

- elite se regrutiraju iz viših slojeva i usvajaju vrijednosti elite

b) W. DUMHOFF

- model vladajuće klase

- viša korporacijska klasa, tj. vlasnici većine imovine u gospodarstvu, imaju ekonomsku moć, ali i kontroliraju i utječu na važne čimbenike u državi i tako postaju vladajuća klasa

- biznis aristokracija

Teorije elita

3. Realizam

- Machiavelli i Hobbes

- ‘cilj opravdava sredstvo’ ‘moćni imaju pravo’

- politika je autonoman sustav – nezavisan od morala i etike

- nacionalni interesi nacije-države su ključni u borbi s drugim nacionalnim državama

- vjera u apsolutnu moć države

4. Korporativizam

- jaka centralizirana država; država je vrhovni organ odgovoran za organiziranje i vođenje društva

- država je čuvar reda i moralni autoritet koji utječe na nacionalno jedinstvo i sklad među klasama

- partnerstvo između države, biznis sektora (korporacija) i sindikata stvara političku stabilnost

Od klasičnog do demokratskog elitizma

Fokus na dominaciju elita u državnom aparatu, iako je elitizam obilježje modernih organizacija u svim područjima

‘Željezni zakon oligarhije’ osigurava dominaciju vodstva nad mnoštvom

Svaka vladajuća klasa razvija ‘političku formulu’ koja opravdava njenu vladavinu ostatku stanovništva

Vladajući (‘lisice’ i ‘lavovi’) i ne-vladajući

Struktura elita

Hijerarhija dominacije je neminovna budući da su ‘sve ideje koje nastoje poništiti dominaciju čovjeka nad čovjekom iluzorne’.

‘Tko kaže organizacija, kaže oligarhija’

Vladajuća, ali ne nužno ekonomski dominantna klasa iz koje se regrutiraju visoki dužnosnici

Svako područje ima svoju vlastitu elitu

Priroda elita

Politika uključuje neprekidnu borbu za moć i primat interesa nacionalne države nad svim ostalim.

Tehničke i administrativne funkcije političkih stranaka stvaraju birokraciju i oligarhiju neminovnima.

Sva društva obilježava diktatura manjine nad većinom

Povijest pokazuje da postoji neprekidna cirkulacija elita

Objašnjenje neminovnosti elita

Demokratski elitizam

Michels

Mosca

Pareto

Najznačajniji teoretičari

Osnovna obilježja

Izvor: Marsh, D. Stoker, G. (ed.), Theory and Methods in Political Science, Palgrave Macmillan, 2002.

Moderni elitizam

Zatvorene policy mreže, ali ne nužno tripartitne.

Institucionalna i legitimna dominacija elite kroz tripartitnu strukturu.

Zatvorene policy mreže.

Struktura elita

Monopoli interesa postoje unutar procesa kreiranja politika.

Socijalno partnerstvo. Interesi raznih sektora su objedinjeni u kreiranju politika.

Brojne skupine za pritisak, ali korporativna neravnoteža postoji

C.W. Mills naglašava pojavu elite moći; W. Burnham – menadžerske elite; Polsby – strojne elite

Priroda elita

Neo-korporativizam je koncept za razumijevanje procesa kreiranja politika.

Pojavljuje se kao normativni ili idealni oblik države, posljedica spajanja države i interesa privatnog sektora

Moć je otvorena za natjecanje između mnoštva skupina ali političko sudjelovanje i politička jednakost su ograničene nejednakim pristupom resursima i procesu donošenja odluka

Demokracija je ograničena zbog svojih štetnih učinaka na ekonomsku i političku učinkovitost

Objašnjenje neminovnosti elita

Neo-korporativizam

Korporativizam

Revizionistički pluralizam

Studiji elita moći

Najznačajnija stajališta

Osnovna obilježja

Izvor: Marsh, D. Stoker, G. (ed.), Theory and Methods in Political Science, Palgrave Macmillan, 2002

Transformacija elita u valovima demokratizacije

Prema Klaus von Beyme

* 1918. – 1933. – kontinuitet elita
* 1945. – 1950. – vrijeme lustracije
* Od 1989. - dva modela
+ I. – model kontinuiteta
+ II. – model lustracije

Struktura i transformacija zapadnih i istočnih elita u drugoj polovici 20 st.

* Nove elite: BOBOSI i KOLIBRI

Nacionalna multipartijska elita plus kolibri

Državnopartijska elita plus liberalni reformisti; nacionalistička kontraelita

Državnopartijska elita (vlasnici položaja)

Istok

Vlasnička elita preobražena u bobose; europski trećeputaši

Vlasnička elita plus tehno-menadžerska elita; boemska kontraelita

Vlasnička elita plus jezgra tehno-menadžerske elite

Zapad

1980.-2001.

1960.-1980.

1945.-1960.

Razdoblja

* Od ‘buržujski boemi’
* Nekonformistički životni stil + jaka (predatorska) poslovna strategija

* Visoko obrazovani pojedinci – elita znanja (npr. Bill Gates)

* u Zap. Europi bobosima odgovaraju predstavnici tzv. Trećeg puta (T. Blair)

* Pandan bobosima na Istoku
* Bivši komunisti koji su preuzeli liberalnu retoriku
* Proistekli iz strukture komunističkih reformista
* Kolibri ne proizvode rezultate bobosa iako vole oponašati njihovu retoriku i životni stil

Transformacije elite u tranzicijskim zemljama

* Postoje 3 načina za transformaciju elite u elitu ujedinjenu konsenzusom (nijedna frakcija ne dominira, postoji temeljni konsenzus oko pravila igre i značaja postojanja političkih institucija, stabilna demokracija)
+ Tvorba
+ Konvergiranje (približavanje)
+ Direktna transformacija stare elite u novu elitu (post-socijalističke zemlje Srednje i Istočne Europe)

Elite i demokratska konsolidacija u Latinskoj Americi i Južnoj Europi

Konsolidirana demokracija

Tvorba 1958

Venezuela

Konsolidirana demokracija?

Tvorba/ konvergiranje 1984-90

Urugvaj

Konsolidirana demokracija

Tvorba 1977-9

Španjolska

Konsolidirana demokracija

Konvergiranje 1983-9

Portugal

Nekonsolidirana demokracija

Ne

Peru

Stabilna ograničena demokracija ili uključujući autoritarni režim?

Tvorba 1929

Meksiko

Konsolidirana demokracija

Konvergiranje 1963-78

Italija

Demokracija u konsolidaciji

Konvergiranje/ tvorba 1966-78

Dominikanska Republika

Konsolidirana demokracija

Tvorba/ konvergiranje 1948-70

Costa Rica

Demokracija, moguća de-konsolidacija

Tvorba 1957-8

Kolumbija

Demokracija, moguća konsolidacija

Moguća tvorba 1989-90

Čile

Nekonsolidirana demokracija

Ne

Brazil

Nekonsolidirana demokracija

Ne

Argentina

Vrsta režima

Transformacija elite

Zemlja

Izvor: Higley, J., Gunther, R. (ed.), Elites and Democratic Consolidation in Latin America and Southern Europe, Cambridge University Press, 1992.